Ta je ko je broker U savremenim tokovima poslovanja sve ee se susreemo sa pojmovima kao to su berza, corretor. Valide, forex-broker, brokerske kue, berzanski posrednik i slino. Sem toga ivimo u vremenima gde berzansko poslovanje i trgovina na svetskom finansijskom tritu vie nije nikakva nepoznanica, uma sve je vie onih koji se interesuju za ove vrste poslova. Meu najee korienim pojmovima moemo izdvojiti terminista corretor iz razloga para vrlo esto dolazi do nepoznanica i dilema ta je para corretor ili ko je corretor Jedna od definicija koja moe pojasniti naziv kao poslovno zanimanje, glasi 8211 corretor je lice koje je poloilo struni ispit pred Komisijom za Hartije od vrednosti i steklo licencu za obavljanje brokersko-dilerskih poslova. Da bi to pice koje poseduje licencu moglo da radi kao broker, treba da je zaposleno unutar neke brokerske kue. Dalje, corretor, você é um dos mais interessantes do mercado internacional. Zastupanje klijenata se tanije odnosi na posredovanje u berzanskom trgovanju (trgovanje akcijamadeonicama) u svemu na nain koji je klijent striktno definisao instrukcijama u nalogu za trgovanje. Istovremeno je na transparentan nain obezbeena javnost svih aktivnosti na tritu hartija od vrednosti, kao to propisi obavezuju svaku brokersku kuu, a to se dalje reflektuje na potrebe profesionalnog obavljanja posla brokera koji obavlja posao unutar te kue. Transparentnost i javnost je postignuta time to broker sve nalago klijenata unosi i elektronski sistem berze za vreme obavljanja trgovine. Usluga brokera prema klijentu se sastoji i u davanju opte poznate informacije koja sadri optu sliku trita, obraunsku cenu akcije, poslednju postignutu cenu akcije u trgovanju na berzi, obim ponente i tranje na berzi za odreenom akcijom i niz drugih relevantesnih injenica. Broker nema pravo da klijentu sugery konanu investicionu odluku, ve klijent samostalno odluuje o tome dajui osnovne elemente naliga za trgovanje. Para znai, da broker treba da obezbedi klijentu mogunost eu sve potrebne uslove da odluka klijenta bude izraena kao njegova slobodna volja zasnovana na korisnim informacijama. Sve informacije klijentu treba da budu dostupne iz izvora kao to su aurirani izvetaji, dokumenta, analize i ostale korisne informacije od brokera. Sve ee se susreemo i sa terminom forex-broker, to je takoe poslednjih godina sve vie prisutno i dostupno korisnicima interneta. Forex-broker je pravno pice koje se bavi posrednikim poslovanjem na forex tritu i slino poslovanju brokera na berzi (Stoch Exchange) obavlja brokerske poslove na globalnom finansijskom tritu valuta (câmbio). Budui da je forex trite necentralizovano trite, informacije koje forex broker obebeuje u sklopu usluga svojim klijentima su takoe transparentne i od kljune vanosti za donoenje odluka klijenta o trgovinskoj transakciji. Forex-broker svoj interes ostvaruje kroz naplatu spread-a, para predstavlja razliku izmeu kupovne i prodajne cene valutnog para, a po obavljenoj transakciji. Trgovina na meunarodnom tritu valuta se obavlja posredstvom brokerske kue koja svojim klijentima nudi paket usluga sa komletnom podrkom i informacijama o svetskim valutama, ali je sve ee u ponudi kompleksna ponuda koja sadri i ostale finansijske instumente pa je i poslovanje postalo kompleksnije. Velike i ozbiljne brokerske kue (poput FXLidera, vodeeg brokera kod nas i you regionu) pored forex platformi nude bogate pakete usluga gde su ukljueni svi svetski finansijski derivati, tako da fin forex-broker sve ee zamenjuje univerzalni naziv broker. Comentários estão fechados. PODELITE SA PRIJATELJIMA Teme za Brokere Broker Srbija KategorijeRJECNIK FINANCIJSKIH POJMOVA - F FX SWAP ili 8220Forward8221 predstavlja istovremenu 8220razmjenu8221 dvije devizne valdo jedne za drugu na dva razli269ita datuma. FX Swap je uobi269ajen izme273u banaka i njihovih klijenata velikih tvrtki koje imaju svoju vlastitu riznicu, não jo353 269e353263e se izvode me273u razli269itim financijskim institucijama - me273u bankama, osiguravateljima te investicijskim i mirovinskim fondovima. Obi269no se koristi zbog ostvarivanja prinosa na te269ajnim razlikama, upravljanje valutnim rizicima i rizicima izlo382enosti prema pojedinim klijentima ili partnerii premo353tavanja problema nelikvidnosti u odre273enoj valuti. FX Swap aran382man se mo382e izvr353iti samo ukoliko zainteresirane strane imaju potpisan ugovor o limitu za trgovanje derivatima. Fuzija (fusão, njem. Fusion, Verschmelzung): 1. najjednostavniji statusno-pravni oblik koncentracije kapitala koji se obavlja stapanjem dvaju ili vi353e dru353tava, ali tako da se pravni individualitet barem jednog ne gasi. Postoje u na269elu dva temeljna oblika fuzije: apsorpcijom jednog dru353tva od drugog (pripajanje), tj. Prijenosom imovine jednog dru353tva kao cjeline drugom dru353tvu, i stvaranjem od vi353e subjekata jednog novog, tj. Osnivanjem novog dru353tva na koje prelazi imovina spojenih dru353tava (spajanje). S obzirom na zna269ajne statusne i imovinskopravne promjene i posljedice fuzije mnoga zakonodavstva uredila su fuziju posebnim normama (Njema269ka, Austrija, 352vicarska, Engleska, SAD itd.) 2. u usporednom zakonodavstvu taj vi353i zajedni269ki naziv za navedena dva oblika statusnih promjena uobi269ajen je. U hrvatskom jeziku zbog pomanjkanja izvornog izraza rabimo izraz fuzija naime, izraz udru382ivanje, zdru382ivanje ne odgovara pojmu koji trebao bi ozna269iti 3. zna269ajke su fuzije sljede263e: a) oba oblika fuzije, pripajanje i spajanje mogu zakonski ostvariti samo dru353tva kapitala, Kako istovrsnih Tipova tako Eu não escrevo, npr. Dioni269kog dru353tva i dru353tva s ograni269enom odgovorno353263u b) bez obzira na razli269itost postupaka, radi se uvijek o univerzalnoj sukcesiji (universalsukzession), tj. Na dru353tvo preuzimatelja, odnosno na novoosnovano dru353tvo u cijelosti prelazi imovina pripojenih, odnosno dru353tava koja se spajaju (sa svom aktivom i pasivom) c) você pravnom smislu fuzijom se smatraju samo pripajanje i spajanje, dok se you gospodarskom smislu, i uop263e kolokvijalno me273u gospodarstvenicima Tempo de vagem 269esto razumijeva bilo koji oblik tje353nje gospodarske suradnje dvaju ili vi353e subjekata koji se prema tre263ima pojavljuju kao jedna cjelina d) zakonodavstva posebno vode ra269una o za353titi vjerovnika, ali i 269lanova pripajaju263ih dru353tava e) gospodarski razlozi za oba oblika fuzije su isti, s Tim da se u praksi 269e353263e provodi pripajanje 269ija je prednost u tome da poznatije dru353tvo kao preuzimatelj i dalje postoji, zadr382ava se postoje263a tvrtka, odnosi s tre263ima nastavljaju se u kontinuitetu, zadr382ava se good will itd. 353to sve ima vrijednost na tr382i353tu f) uz sve zajedni269ke zna269ajke, Glavna razlika izme273u pripajanja i spajanja je u tome da kod pripajanja dru353tvo preuzimatelj ve263 postoji i ne prekida svoj kontinuitet, um pripojena dru353tva prestaju postojati, dok kod spajanja dvaju ili vi353e dru353tava ona osnivaju Novo, um postojati ossante. Futures (contratos futuros de futuros, njem. Finanztermingesch228ft) ili ro269nica, oblik kupoprodajnih ugovora, isporukom terminski pozicioniranih na budu263e vrijeme. Cijena i uvjeti se unaprijed definiraju, a isporuka je odgo273ena. Futures ugovori su nastali na podru269ju tr382i353ta poljoprivrednih proizvoda (zbog sezonskog karaktera proizvodnje), zatim na tr382i353tu metala, a danas su se znatno pro353irili na tr382i353tu kapitala i vrijednosnih papira. Na burzama se 269esto sklapaju futures ugovori, odnosno ugovaraju terminski poslovi. Mo382emo ih podijeliti na realne i 353pekulativne poslove. Realni su oni kad se roba s kasnijom isporukom kupi radi njezine stvarne upotrebe, um 353pekulativni oni kad se roba kupuje s ciljem da se dalje preprodaje kako bi se na tom poslu zaradilo. Funcionário (Italiano, Italiano, Italiano, Italiano), Índia (Reino Unido), Britanica (LBP), Sudana i Sirije (SYP), Britanska funta (libra), Libanona (LBP), Sudana i Sirije (SYP) Esterlina, estereofonia de música) je od najstarijih vremena engleska, odnosno britanska nov269ana jedinica. Vode263a je valuta do kraja I. svjetskog rata, kad je postupno po269inje istiskivati ameri269ki dolar, koji ju je posve zamijenio kao vode263a valuta nakon II. Svjetskog rata. Dijeli se na 100 penija. Funkcije osiguranja (funções de seguro, njem. Versicherungsfunktionen) Osiguranje je va382an institut gospodarske djelatnosti svake zemlje. S obzirom na vrijednost materijalnih dobara i s tim i vezi mogu263e 353tete, danas je nezamisliva gospodarska djelatnost ako nije pokrivena osiguranjem. Institut osiguranja nastao je davno i neprestano se razvijao i mijenjao s razvojem ljudskog dru353tva. Po269ev353i od svoje prve funkcije 8211 neposredne za353tite ljudi, ta za353tita danas obuhva263a gospodarske i druge djelatnosti. 1. Osnovnu funkciju za353tite 269ine: a) neposredna za353tita, u koju spadaju preventivne mjere, tj. Mjere spre269avanja, te represivne mjere, tj. Mjere suzbijanja ve263 nastale 353tete i b) posredna za353tita, koja se ostvaruje naknadom 353tete. Izvr353avaju263i ovu svoju funkciju osiguranje pridonosi za353titi i sigurnosti odvijanja gospodarskih i drugih djelatnosti. 2. Va382na je i financijsko-akumulacijska funkcija osiguranja, koja se o269ituje u obliku razli269itih ulaganja prikupljenog novca u pojedine gospodarske grane, 269ime se unapre273uje op263i gospodarski razvitak neke zemlje. 3. Tre263a funkcija osiguranja, njegova dru353tvena funkcija, jest ekonomska za353tita 269ovjeka i njegove imovine koja mo382e biti o353te263ena ili uni353tena djelovanjem razli269itih opasnosti (rizika). Daju263i naknadu u slu269aju smrti, invaliditeta, gubitka imovine i sl. Osiguranje na sebe preuzima dru353tvenu funkciju dr382ave. Osnovno na269elo instituta osiguranja jest princip uzajamnosti i solidarnosti, prema kojem velik broj osiguranika, pla263aju263i premiju osiguranja, omogu263uje osiguravatelju da unaprijed akumulira novac za isplatu budu263ih 353teta. Na taj se na269in posti382e atomiziranje i izravnanje rizika njegovim raspr353ivanjem. Danas je raspr353ivanje, s obzirom na velike materijalne vrijednosti, prisutno i kod osiguravatelja u obliku: 1. suosiguranja, tj. Udru382ivanja dvaju ili vi353e osiguravatelja u pokri263u nekog rizika ili 2. reosiguranja, tj. Osiguranja samih osiguravatelja kod financijski ja269ih, odnosno velikih inozemnih reosiguravatelja za iznose iznad tzv. Samopridr382aja, tj. Vlastite financijske mogu263nosti pokri263a nekog rizika. Fungibilnost (ingl. Fungibility, njem. Fungibilit228t) ili zamjenjivost je svojstvo vrijednosnih papira, deviza ili robe da se njihovi pojedini komadi ili koli269ine mogu me273usobno zamjenjivati, jer imaju istu namjenu i vrijednost. Fundiranje (engl. Funding, njem. Fundieren, Konsolidieren) je process konverzije kratkoro269nih u dugoro269ne obveze. Naj269e353263e se obvlja emitiranjem dugoro269nih dugova na temelju 269ega se podmiruju kratkoro269ne obveze. Na taj na269in fundiranje predstavlja process konsolidacije nepovoljnih odnosa izme273u rokovne neuskla273enosti dijelova aktive s dijelovima pasive. U 353irem smislu, fundiranje ozna269ava proces pove263anja (dugoro269nih) dugova poduze263a, dakle, proces financiranja dugovima. Fundirani dug (dívida financiada, dívida consolidada, dívida unificada, njem. Fundada Schuld, Konsolidierte Schuld, unifizierte Schuld, fr. Dette consolid233e, dette unifi233e) je vje269ni zajam odnosi se na britanski dr382avni dug nakupljen nizom dr382avnih zajmova konsolidiranih 1787. godine . U jednom su trenutku konsolidirani svi izvori prihoda, um konsolidirana sredstva izra382ena su u vrijednosnim papirima koji nose kamate. Ti vrijednosni papiri 8211 konzole 8211 ne predstavljaju pravi zajam, jer dr382ava nikad ne263e otplatiti glavnicu. Kupac konzola zapravo kupuje pravo na vje269ne kamate. Konzolama se i danas trguje na burzi, uma cijena im ovisi o o269ekivanoj kamati. Fundamentalna analiza (engl. Análise fundamental, njem. Grundlagenforschung) ili temeljna ra353269lamba je financijska analiza industrija i poduze263a temeljena na 269imbenicima kao 353to su prodaje, imovina, zarade, proizvodi ili usluge, tr382i353ta i mened382ment (temelji). Ako se primjenjuje na cjelokupnom gospodarstvu, ra353269lamba uklju269uje kategorije kao 353to su: bruto nacionalni proizvod, kamatne stope, nezaposlenost, inflacija, 353tednja. Analizom bilanci stanja i uspjeha poku353avaju se predvidjeti budu263a kretanja cijena vrijednosnica, prvenstveno dionica. Temeljna ra353269lamba razmatra povijesne izvje353taje o imovini, zaradama, prodajama, proizvodima, mened382mentu, tr382i353tima i poku353ava predvidjeti budu263a kretanja ovih pokazatelja. Najra353irenija metoda procjene kretanja cijena vrijednosnica tehni269ka analiza. FTSE 100 je slu382beni dioni269ki index Londonske burze. Sastavnice indexa su 100 najve263ih kompanija 269ijim se dionicama truguje. Fran353iziranje (franchising, njem. Franchising) je oblik podugovaranja kod kojeg poduze263e daje ovlast drugom poduze263u da koristi njegovo ime i prodaje njegovu robu ili uslugu, 353to mo382e uklju269ivati pojedine ili sve poslovne funkcije. Fran353izing (franchising, njem. Franchising) je poslovni odnos dviju pravnih osoba 8211 davaoca i korisnika fran353ize 8211 koje se ugovorom obvezuju da 263e zajedno slijediti politiku udru382enog posla pod jednim imenom i prema zajedni269kim uvjetima djelovanja, tj. Da 263e ostvariti blisku suradnju u proizvodnji, promociji iili distribuciji proizvoda, odnosno usluga. Fran353izing je oblik marketinga ili distribucije u kojem davalac fran353ize ustupa korisniku pravo ili privilegij da posluje na propisani, tj. Odre273eni na269in tijekom odre273enog vremena i na odre273enom mjestu. Korisnik ili primalac fran353ize prihva263a obvezu obavljanja posla pod ve263 isprobanim i poznatim uvjetima, te pod imenom i uz promociju zajedni269kim i za druga poduze263a u lancu. U pojedinim slu269ajevima korisnik fran353ize prilago273ava tradicionalno poslovanje novim uvjetima, odnosno ulazi u sasvim novo podru269je poslovanja u poku353aju da osigura posao i rentabilnost investicije. Korisnici fran353ize, iako u ve263ini slu269ajeva mala i srednja poduze263a s nevelikim financijskim sredstvima, osconnvaju znanje o lokalnom tr382i353tu, dio kapitala i osoblje. Davalac fran353ize je vlasnik marke, proizvo273a269 novog ili atraktivnog proizvoda iili usluge, pojedinih razvijenih iili originalnih tehnika marketinga, koje ustupa korisniku fran353ize radi poslovanja pod zajedni269kim imenom i u skladu s uvjetima rada jednakim za sva poduze263a unutar iste organizacije. Davaoci fran353ize su uglavnom velika me273unarodna poduze263a, um posjedovanje spomenutih kategorija (proizvoda, odnosno Usluga i upravlja269kih vje353tina) omogu263ava im da primjenom Sistema fran353ize ostvare me273unarodnu ekspanziju, o lucro pove263aju i postanu poznata me273unarodna poduze263a u relativno kratkom roku i uz mala ulaganja. Sistem fran353ize najvi353e se primjenjuje u proizvodnji i distribuciji bezalkoholnih pi263a, brze hrane, u hotelijerstvu, razli269itim posredni269kim uslugama, iznajmljivanju automobila, proizvodnji cigareta. Evo nekih poznatih svjetskih fran353iza: Coca Cola, McDonald8217s, Intercontinental, Manpower, Hertz, Marlboro i dr. Za kori353tenje sistema fran353ize pla263a se naknada, a njezin se iznos naj269e353263e odre273uje u postotnom dijelu od ostvarenog prometa ili zarade korisnika fran353ize i obi269no je u intervalu od 2 do 5. U nekim sistemima fran353ize postoji obveza pla263anja pristupnine pri ulasku u sistem. Pristupnina se pla263a jednokratno i odmah pri potpisivanju ugovora. Davaoci fran353ize mogu primjenjivati standardiziranu ili diferenciranu strategiju u odnosu na proizvod, cijenu i promociju. Ve263inu davalaca slijedi standardizirani pristup (bezalkoholna pi263a, hotelijerstvo), um diferencirani pristup naj269e353263e upotrebljavaju proizvo273a269i brze hrane, naro269ito primjenjuju263i adaptaciju na podru269ju proizvoda. Fran353iza (franquia, prioridade, njem. Franchise, Selbstbehalt): 1. postotak ili iznos 353tete odre273en ugovorom o osiguranju, za koji osiguratelj ne preuzima obvezu da ga nadoknadi. Naziva se jo353 ugovoreni samopridr382aj. Fran353iza mo382e biti integralna (ili uvjetna) i odbitna (ili bezuvjetna). U prvom slu269aju, fran353iza sudjeluje u 353teti, ali samo ako iznos 353tete prije273e iznos fran353ize. Ako je iznos 353tete ve263i od fran353ize, osiguraniku se nadokna273uje 353teta u punom iznosu. 352tete koje ne prema353uju odre273en iznos osiguratelj uop263e ne nadokna273uje, ba353 kao da nije bilo utana269enja o fran353izi. Fran353iza je odbitna kad se odre273eni postotak 353tete ne nadokna273uje ni u kom slu269aju, tj. To je iznos kojim osiguranik uvijek sudjeluje u 353teti. Ako je 353teta ispod fran353ize, osiguranik ne ostvaruje nikakvu naknadu 353tete. Ukoliko ga 353teta prema353uje, onda de direitos de autor, uma samo preostala razlika nadokna273uje. Kod odbitne fran353ize osiguranik ne mo382e ostvariti naknadu 353tete u punom iznosu, ali je u tom slu269aju nov269ana naknada za osiguranje znatno ni382a od naknade za integralnu fran353izu. Zbog toga se u praksi mnogo 269e353263e i primjenjuje odbitna fran353iza 2. fran353iza je predmet ugovora o fran353izingu. Naravno, ugovor o fran353izingu nije jedan od spektra ugovora o osiguranju u kojima je fran353iza predmet podosiguranja, kada osiguranik snosi svoj dio rizika (kao pod 1). Sama rije269 fran353iza je i korijen za naziv ugovora o fran353izingu (ingl. Acordo de franquia, contrato) i sastavni dio za ozna269avanje ugovornih strana davaoca fran353izinga (franqueador) i primaoca fran353izinga (franquia). Davalac i vi353e primalaca sa269injavaju sistem odnosno mre382u fran353izinga (rede de franquias). Poslovanje u okviru fran353izinga je ugovorni odnos izme273u davaoca fran353izinga i primaoca fran353izinga, u kome: davalac fran353izinga nudi i mora sa269uvati stalan interes u poslovanju primaoca fran353izinga (know-how i poslovno usavr353avanje) primalac fran353izinga posluje pod imenom tvrtke i na na269in poslovanja koji su u Vlasni353tvu i pod nadzorom davaoca fran353izinga primalac fran353izinga ve263 je ulo382io ili 263e ulo382iti u svom poduze263u znatan dio kapitala iz vlastitih izvora. Frankfurtska burza vrijednosnih papira (njem. Frankfurter Wertpapierb246rse) je najve263a burza unutar udru382enja osam njema269kih burzi ukupan promet koje iznosi 80 ukupnog prometa na njema269kim burzama. Na njoj se trguje dionicama, obveznicama, varantima, zlatom i inozemnim valutama, te rokovnim poslovima, poglavito opcijama. Trgovanje se odvija na dvije glavne razine: slu382beno regulirano tr382i353te (njem. Amtliche Notierung), te poluslu382beno tr382i353te, koje se opet odvija na dvije razine 8211 regulirano tr382i353te (njem. Geregelter Markt) na kojem se trguje dionicama manjih poduze263a, i slobodno tr382i353te ( Njem. Freiverkehr) na kojem se trguje njema269kim i inozemnim vrijednosnicama koje se ne trguju niti na jednom od prethodnih. Bankovni brokeri su isklju269ivi posrednici na burzi, te te269ajnog posrednika (njem. Kursmakler) samo obavje353tavaju o obavljenim poslovima. Te269ajni broker posreduje izme273u banaka, te izra269unava i isti269e slu382bene te269ajeve vrijednosnica. Te269ajni broker, u izuzetno rijetkim slu269ajevima, smije poslovati za svoj ra269un i u svoje ime. Slobodni posrednik (njem. Freimakler) nije uklju269en ni u izra269unavanje i isticanje slu382benih te269ajeva, ni u izvr353avanje naloga javnosti, ulaga269a na slu382benom tr382i353tu. No posreduje u transakcijama izme273u banaka, na slobodnom tr382i353tu i u izra269unavanju i isticanju cijena na istom tr382i353tu. Frankfurtska burza nema dica posrednika kao 353to je market maker, budu263i da slu382beni te269aj utvr273uje te269ajni corretor, i to vaganjem primljenih ponuda za kupnju i ponudu za prodaju, te izra269unavanjem razine ili razina cijena na kojima se najve263a koli269ina ponuda mo382e izvr353iti. Forinta (forint, HUF) je nov269ana jedinica Mad382arske, dijeli se na 100 filira. Franak (FRF) i brojnih zemalja: Andora (FRF), Belgija (BEF), Benin (CFA franak, XOF), Furkina Faso (XOF), Burundi (BIF), 268ad (CFA franak), França (fr. Franc) je nov269ana jedinica Francuske (FRF) i brojnih zemalja: Andora XAV), D382ibuti (DJF), Ekvatorska Gvineja (XAF), Gabão (XAF), Gvineja (GNF), Kamerun (XAF), Komori (KMF), Kongo (XAF), Lihten353tajn (353vicarski franak, CHF), Luksemburg ( LUF), Madagaskar (MGF), Mali (XOF), Monako (FRF), Níger (XOF), Obala Bjelokosti (XOF), Ruanda (RWF), Senegal (XOF), Srednjoafri269ka Republika (XAP), 352vicarska (CHF) i Togo (XOF). Em 1795. uveden u Francuskoj kao nov269ana jedinica. De 1865. francuski franak postaje me273unarodna valuta (Latinska monetarna unija), ali poslije I. svjetskog rata gubi to zna269enje na ra269un 353vicarskog franka. Franak se dijeli na 100 santima. Forfeting (.. Engl forfaiting, njem Forfaitierung) ozna269ava: 1. kupovinu potra382ivanja izvoznika prema inozemstvu bez prava regresa prema prodavaocu u slu269aju nemogu263nosti Naplate o dospije263u 2. instrumento financiranja me273unarodne trgovine bezregresnom prodajom potra382ivanja uz odgovaraju263e Instrumente osiguranja 3. diskontiranje kupnje, uz naplatu Odre273ene premije (diskonta), odre273enog potra382ivanja bez prava na regresproprotiv vjerovnika. Instrumenti forfetiranja su akceptirane i avalirane mjenice 353 to su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu 8220bez prava regresa8221. U procesu forfetiranja rokovi dospije263a potra382ivanja su ve263i od 90-180 dana uobi269ajenih u poslovima faktoringa, eu odnose se na rokove de 6 mjeseci do 5 godina. Forfaitni ugovor (Reino Unido, contrato forfait, njem. Forfaitsvertrag) je prodaja nedospjelih nov269anih tra382bina banci uz isklju269enje prava banke na regresso prema prodavaocu, za slu269aj da tra382bine nisu naplative. Po svojoj pravnoj prirodi forfait je ugovor o prodaji uz isklju269enje odgovornosti prodavaoca za naplativost (bonitet), dok se istinitost tra382bine prodavalac (forfaitist) uvijek odgovara. Tra382bine koje su predmet forfaitiranja prenose se cesijom radi ispunjenja ugovora o prodaji. Kad se govori o forfaitu, prete382no je rije269 o kupnji mjeni269nih tra382bina. U mjeni269nom forfaitnom poslu koristi se vlastita mjenica, jer se prema mjeni269nom pravu kod vlastite mjenice mogu isklju269iti regresnopravne odgovornosti forfaitista (trasanta). Naime, kod trasirane mjenice trasant se mo382e osloboditi odgovornosti za akcept, ali svaka odredba kojom bi se osloba273ao odgovornosti za isplatu smatra se kao da nije ni napisana. Para zna269i da klauzula o isklju269enju odgovornosti forfaitista (trasanta) kad bi se radilo o trasiranoj mjenici 8211 ne bi ga osloba273ala odgovornosti za isplatu, eu não bi se postigla svrha forfaitnog ugovora. Fond menad382er je financijski stru269njak, specijalist za upravljanje imovinom fondova zaposlen u dru353tvu za upravljanje fondovima. Fond (engl. Fund, njem. Fonds, Geldmittelbestand) prvenstveno ozna269ava osnovni i obrtni kapital (glavnicu). Fondovima se nerijetko nazivaju i javni vrijednosni papiri (SAD, V. Britanija), pa i neki zajmovi i krediti. U 353irem smislu fond predstavljaju posebno izdvojena nov269ana i materijalna sredstva koja slu382e odre273enoj namjeni. U u382em smislu to su posebno izdvojena nov269ana i materijalna sredstva namijenjena unaprijed utvr273enoj svrsi. Fondovi mogu biti me273unarodni, dr382avni, prirodni i dr. Od fondova, neovisno o vrsti i namjeni, treba spomenuti npr. Amortizacijski fond, fond akumulacije, pa fond za obnovu i razvoj i posebno Me273unarodni monetarni fond kao instituciju. Iako se pod pojmom fonda naj269e353263e podrazumijevaju izdvojena nov269ana sredstva, nerijetko fondovska sredstva mogu biti i zalihe materijalne naravi. Fluktuacija (ingl. Flutuação) je kolebanje i mijenjanje gospodarskih pojava, odnosa i procesa, odnosno gospodarske aktivnosti dru353tva i njegovih 269lanova. Razlikuje se fluktuacija nekog odre273enoga gospodarskog fenomena (cijena, radne snage, ponente, potra382nje, zaposlenosti itd.) Od fluktuacije ukupne dru353tvene gospodarske aktivnosti. Mnoge sezonske fluktuacije posve su normalan i neizbje382an pratitelj gospodarske aktivnosti dru353tva (dozrijevanje poljoprivrednih proizvoda, sezonska potra382nja turisti269kih usluga). Float (engl. Float money, njem. Schwimmendes Geld, freischwankende Geld) ozna269ava ukupnu koli269inu novca koja je korisnicima, tj. Bankama, odobrena prema izdanim 269ekovima, a iz tehni269kih razloga jo353 nisu prema tim 269ekovima zadu382eni ra269uni banaka s kojih 269ekovi trebaju biti ispla263eni. Obra269unske (klirin353ke) institucije koje obavljaju obra269un prema izdanim 269ekovima odobravaju 269ekovne iznose u korist ra269una banke koja je 269ekove dostavila na kliring, a sa zaka353njenjem terete ra269un banaka koje 269ekove trebaju platiti. Razlika koja zbog toga uvijek postoji naziva se float. Float je nu382nost jer vremenski razmak izme273u odobrenja ra269unu ili prezentacije 269eka na na na Índia, eu tere263enja ra269una uvijek postoji. Pri mjerenju novca float se vodi kao komponenta M1 (nov269ana masa) ili, 269e353263e, kao dio tzv. Kvazinovca (perto do dinheiro) pa ulazi u monetarni agregat M2. U na353oj terminologiji rabe se izrazi 8220novac u kanalima platnog prometa8221 i 8220novac u obra269unu8221. Flotantna polica (política flutuante, política aberta, cobertura aberta, njem. Abschreibepolice, laufende Police, offene Police, fr. Police 224 aliment) se primjenjuje u osiguranju imovine i transportnom osiguranju. U imovinskom osiguranju za osiguranje predmeta koji se prevoze iz jednog mjesta na drugo. U polici mora biti nazna269en osigurani interes, vrsta robe i po269etak osiguranja. Osiguravatelj u pravilu ugovorom utvr273uje ograni269enje svoje obveze. Otpisna polica je posebni oblik flotantne police. Premije se utvr273uju po po269etnoj osiguranoj svoti. Od osigurane svote otpisuju se iskori353teni iznosi. Pau353alna polica je tako273er poseban oblik flotantne police posebno u prijevozu robe na male udaljenosti i unutarnjem prometu. Iznos premije (nepromjenjiv) izra269unat je na temelju osigurane svote za maksimalno utvr273en broj dana, prijevoznih sredstava i mogu263e 353tete s ograni269enom 353irinom pokri263a. Fleksibilni prora269un (orçamento flexível flexível) je rezultat prora269una poslovnih aktivnosti poduze263a za odre273eno razdoblje. Zasniva se na spoznaji pona353anja elemenata uspjeha, odnosno tro353kova (rashoda) i prihoda koji se o269ekuju s obzirom na konkretno poduzete aktivnosti. Izra273uje se za sve o269ekivane razine poslovne aktivnosti. Pru382a dinami269ku osnovu za usporedbe s obzirom na to da se automatski uskla273uje s promjenom u opsegu poslovne aktivnosti. Fleksibilni prora269un mogu263e je pripremiti i 1. prije po269etka razdoblja za koji se odnosi (uobi269ajeno) i 2. nakon zavr353etka razdoblja za koji se odnosi (rijetko). Fizi269ka osoba (pessoa física natural, njem. Nat252rliche Pessoa, Naturperson) je naziv za 382ivot 269ovjeka kao subjekta prava. Rabe se jo353 i nazivi naravna i prirodna osoba. Pravna sposobnost, tj. Sposobnost biti nositeljem prava i obveza, nije 269ovjekovo priro273eno, ve263 je njegovo dru353tveno svojstvo koje pravni poredak mo382e, ali i ne mora priznati svakom 269ovjeku. Tako npr. U robovlasni269kom dru353tvu robovi s pravnog gledi353ta nisu bili subjekti, ve263 objekti prava. Fizi269ka osoba postaje ro273enjem. Para zna269i da dijete 269im se rodi dobiva pravnu sposobnost. Dovoljno je da dijete pokazuje znakove 382ivota, um ne mora biti i sposobno za 382ivot. Po na353em pravu vrijedi presumpcija (predmnjev) da je dijete ro273eno 382ivo. Ponekad se uka382e potreba da se jo353 nero273enom djetetu (nasciturusu) sa269uvaju neka prava pa se tada slu382imo fikcijom 8220onaj koji 263e se roditi uzima se kao da je ve263 ro273en8221. Pri tome je bitno: 1. da fikcija mora i263i u korist nasciturusa i 2. da se dijete mora roditi 382ivo. Fizi269ka osoba prestaje smr263u. Prema tome, smrt ne zna269i samo kraj fizi269kog 382ivota, nego i prestanak pravne sposobnosti fizi269ke osobe. U slu269aju da se ne zna je li neka osoba 382iva ili mrtva, pravo se slu382i presumpcijom smrti. Presumpciju smrti poznaje i na353e pravo u vidu ustanove progla353enja nestale osobe umrlom. Prema tome, progla353enjem umrlom samo se presumira i prestanak pravne sposobnosti fizi269ke osobe. Fizi269ka osoba mo382e imati i poslovnu sposobnost. Deliktna sposobnost je svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanja. Deliktna sposobnost fizi269ke osobe nastupa s navr353enom 14. godinom 382ivota. Maloljetnik koji je navr353io 14. godinu 382ivota potpuno je deliktno sposoban ako je du353evno zdrav. Du353evno zdravlja se presumira. Maloljetnik od navr353ene 7. godine do navr353ene 14. godine nije deliktno sposoban, ali 263e biti ako se doka382e da je pri po269injenju gra273anskog delikta bio sposoban za rasu273ivanje (ura269unljivost). 8217Fixed Income Market8217 ili tr382i353te fiksnih prinosa predstavlja tr382i353te du382ni269kim vrijednosnica koje nariz fiksni kamatni prinos. Tr382i353te fiksnih prinosa uklju269uje poglavito trezorske, blagajni269ke i komercijalne zapise, mjenice, repo poslove te obveznice. Fiskus (estado do Tesouro do Estado, receita do governo, njem. Fiskus, Staatsverm246gen) je dr382avna blagajna sinonim za dr382avnu imovinu. U nekim slu269ajevima taj se izraz odnosi na dr382avu u funkciji napla263ivanja poreza, carina i drugih prihoda. Fiskalno, ono 353 to se odnosi na nov269ane interese dr382ave. Fiskalizam, dr382avna djelatnost usmjerena samo na stjecanje prihoda za pokri263e svojih rashoda. Fiskalni sustav (sistema fiscal geral, njem. Fiskalsystem, Finanzsystem) je sustav prikupljanja prihoda dr382ave (ili ni382ih dru353tveno-politi269kih zajednica: 382upanije, grada, op263ine) za pokrivanje javnih rashoda. Para o jejum na269ela institucija i propisa koji odre273uju, prikupljaju i upravljaju javnim prihodima i rashodima jedne dr382ave. Fiskalni neto efekt (ingl., Alavancagem fiscal) je neto u269inak fiskalne politike. Fiskalna politika kao dio makroekonomske politike izaziva promjene u privredi. Da bi se utvrdilo kako je djelovanja fiskalna politika neophodno je odijeliti promjene u fiskalnim parametrima ili promijenjene odgovore na postoje263e parametre koji utje269u na razinu deficita. U269inci promjene parametara mjere se u odnosu na ostvarene promjene u deficitu ili suficitu pri danoj razini dohotka. Za referentnu razinu dohotka uzima se ona koja odgovara punoj ili visokoj zaposlenosti. Ukratko, promjene neto fiskalnog efekta mjere se promjenama vi353ka ili manjka pune zaposlenosti. Fiskalni deficit (ingl. Deficit fiscal) je deficit cijeloga nefinancijskoga javnog sektora, tj. Déficit dr382ave i javnih poduze263a. Obuhva263a i fiskalne aktivnosti sredi353nje banke i drugih financijskih posrednika. Fiskalni deficit mora se pro353iriti i kvazifiskalnim deficitom koji se javlja kada financijski posrednici, naj269e353263e sredi353nja banka, obavljaju neke fiskalne zadatke (kad sredi353nja banka preuzima gubitke iz portfelja poslovnih banaka ili je neposredno uklju269ena u davanje kredita pojedinim poduze263ima ili granama po subvencioniranim kamatama). Fiskalna terapija (engl. fiscal therapy, 353p. fiscoterapia) je pojam 353to ga je skovao 353panjolski ekonomist Jesus Alfonso za kori353tenje oporezivanja kao lijeka za razli269ite ekonomske boljke. Fiskalna politika (engl. fiscal policy, njem. Fiskalpolitik, Steuerpolitik) je skup svih mjera jedne dr382ave (vlade) kojima se utje269e na zarade, imovinu i akumulaciju fizi269kih i pravnih osoba s ciljem prikupljanja sredstava za financiranje dru353tvene potro353nje. Tako273er, kori353tenjem fiskalnih instrumenata (poreza, javnih rashoda, javnog duga) dr382ava utje269e na ukupne gospodarske tro353kove: zarade, zaposlenost, privredni rast itd. Dr382ava mjerama fiskalne politike regulira cikli269ka kretanja u gospodarstvu. Fiskalna iluzija (engl. fiscal illusion, njem. Fiskalillusion) je privid 353to ga stvara dr382ava tako da se porezi 269ine ni382ima, a socijalne koristi ve263ima nego 353to stvarno jesu. Fiskalna iluzija je izrazitija otkako rastu dr382avni prihodi i potro353nja u ukupnom narodnom dohotku. Iluzija se stvara na vi353e na269ina: vi353e se izdaje za teku263e nego za kapitalne rashode (ve263e naknade za bodovanje umjesto izgradnje bolnica), iz op263ih poreza se subvencioniraju razne socijalne isplate, pa se one 269ine velikima u odnosu na doprinose socijalnom osiguranju, porezni prihodi se pove263avaju kroz inflaciju, a ne kroz pove263anje poreznih stopa, itd. Pribjegavanje takvim metodama nije uvijek dokaz dr382avne nestru269nosti, ve263 simptom suprotstavljenih pritisaka da se smanje porezi, a pove263aju koristi. Fiskalna godina (engl. fiscal year, tax year, njem. Steuerjahr) je obra269unsko razdoblje za koje se planiraju i izvr353avaju dr382avni prihodi i rashodi. Obuhva263a 12 uzastopnih mjeseci, 52 uzastopna tjedna ili 365 uzastopnih dana. Mo382e se poklapati s kalendarskom godinom (kao 353to je to u nas), ali ne mora (u Velikoj Britaniji traje od 6. travnja jedne do 5. travnja sljede263e godine, a u SAD od 1. srpnja do 30. lipnja). Fiskalist (engl. fiscalist, njem. Fiskalist) je ekonomist koji smatra da je za upravljanje privredom, zna269ajnija fiskalna politika (tj. vo273enje dr382avnih financija pomo263u oporezivanja, potro353nje i uzimanja zajmova) nego monetarna politika. Financiranje (engl. financing, njem. Finanzierung) je proces pribavljanja, kori353tenja i vra263anja financijskih (prvenstveno nov269anih) sredstava njihovim izvorima. Obuhva263a tri me273usobno povezana podru269ja: tr382i353te novca i kapitala, ulaganje i upravljanje financijama. Financiranje se sastoji od odnosa koji nastaju upravljanjem financijama, ulaganjem putem tr382i353ta novca i kapitala. Ulaganje je proces koji se zasniva na potrebi financijskih sredstava i pretpostavlja postojanje potra382nje (kao izraza potrebe) i ponude (kao izraza vi353ka sredstava). Ulaganje se sastoji od kratkoro269nog ili dugoro269nog anga382iranja sredstava, s interesom ili bez njega (u obliku kamate). Dakle, pomo263u financiranja sredstva se pribavljaju, koriste i vra263aju. Financijsko upravljanje (engl. financial management, njem. Finanzverwaltung) je izraz kojim se ozna269ava integralni upravlja269ki pristup djelatnosti upravljanja nov269anim, odnosno financijskim sredstvima poduze263a. Podrazumijeva prikupljanje vlastitih i tu273ih izvora sredstava, politiku naplate potra382ivanja, kontrolu nov269anih tokova, kriterije raspodjele dobiti, odabir investicijskih mogu263nosti itd. Financijsko tr382i353te (engl. financial market, njem. Finanzmarkt) zna269i mjesta, osobe, instrumenti, tehnike i tokovi koji omogu263avaju razmjenu nov269anih vi353kova i manjkova, tj. novca, kapitala i deviza. Nerazvijena financijska tr382i353ta svedena su na depozit, kredit i banke. Razvijena tr382i353ta obiluju financijskim instrumentima, raznovrsnim financijskim institucijama, slo382enim financijskim tehnikama i brojnim financijskim tokovima. Obi269no se dijele na tr382i353te novca i kratkoro269nih vrijednosnih papira, tr382i353te kapitala i devizno tr382i353te. U praksi postoji mno353tvo tr382i353ta: dionica, obveznica, dr382avnih vrijednosnih papira, kredita, opcijskih i futures tr382i353ta, tr382i353ta potra382ivanja po kreditnim karticama, leasin353kim poslovima, izvoznim potra382ivanjima (tr382i353te novca, tr382i353te kapitala, primarno tr382i353te, sekundarno tr382i353te, burza, OTC tr382i353te itd.). Financijski supermarket (engl. financial supermarket, njem. Finanzsupermarkt) je financijska ustanova orijentirana na pru382anje potpune ili barem raznovrsne palete financijskih usluga svim tipovima komitenata. Nastale su iz prirodne potrebe da se komitentima pru382i 353to 353iri izbor usluga: od 353tednje i savjetovanja do kupoprodaje raznovrsnih vrijednosnih papira, prodaje osiguranja, odobravanja zajmova, poslovanja s hipotekama i sl. Pojava je karakteristi269na za razvijena tr382i353ta SAD, Velike Britanije, njema269ke (353tedionice) ili Italije (bankovni 8220borsini8221), a takvoj ponudi te382e sve financijske institucije. Ideja vodilja im je 8220Sve na jednom mjestu 8211 sve pod jednim krovom8221. Najpoznatiji 8220supermarketi8221 u SAD su American Express (aktiva 116 mlrd USD), Federal National Mortgage Association (103), Salomon (74) i Merrill Lynch (55). Financijski rizik (engl. financial risk, njem. Finanzrisiko) predstavlja rizik kod fiksnih tro353kova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom ne263e pokriti kamate na dugove poduze263a) iili rizik koji proizlazi iz stupnja zadu382enosti poduze263a (rizik da poduze263e ne263e biti u mogu263nosti vratiti dug). Stupanj rizika se pove263ava usporedo sa stupnjem zadu382enosti poduze263a. Financijski posrednici (engl. financial intermediaries, njem. finanzieller Vermittler) su osobe ili institucije koje prikupljaju nov269ana sredstva javnosti i usmjeravaju ih u financijske plasmane. Nov269ana sredstva prikupljaju u obliku uloga na depozite, prodajom polica osiguranja, uplatom uloga, polozima na transakcijske ra269une i sl. Ovako prikupljena sredstva plasiraju u kredite, dionice, obveznice, dr382avne vrijednosnice, stranu valutu, realna dobra i sl. Financijski posrednici (intermedijari) 8220kupuju8221 direktna potra382ivanja s jednim karakteristikama i transformiraju ih u indirektna potra382ivanja s druga269ijim karakteristikama. Na taj na269in financijski intermedijari provode denominacijsku transformaciju (npr. mno353tvo malih u353teda plasiraju u jedan veliki kredit), diverzificiraju rizik, transformiraju dospije263a, osiguravaju likvidnost, a uz to smanjuju i tro353kove financijskog tr382i353ta. Najpoznatiji financijski posrednik je banka, a uz nju zna269ajne su 353tedne depozitne ustanove, osiguravateljne kompanije, mirovinski fondovi, fondovi tr382i353ta novca, investicijski fondovi zajedni269kih ulaganja itd. Sve ve263i razmjeri izravnog financiranja izazvanog sveop263om sekuritizacijom doveli su do pojave disintermedijacije, 269ime se smanjuje uloga financijskih posrednika (direktno i indirektno financiranje, financijske institucije i disintermedijacija). Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasni353tvo korisnika sa zadnjom otpla263enom ratom leasinga. Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zadu382enosti kao obveza. Vrijednost predmeta leasinga obra269unava se u bruto iznosu sa PDV koji se pla263a ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu zavr353etku. Financijski kredit (engl. financial credit, njem. Finanziellerkredit) je kredit odobren u novcu, a bez namjene uvjetovane od strane kreditora. Prema na353em Zakonu o kreditnim odnosima s inozemstvom predstavlja kredit odobren zajmotra382iocu u novcu, s tim da ugovorom o kreditu nije odre273ena namjena kori353tenja sredstava. Dugoro269ni i srednjoro269ni financijski krediti mogu se zaklju269ivati, koristiti i otpla263ivati radi odr382avanja likvidnosti u pla263anjima s inozemstvom i za razvoja. Iznimno se mogu zaklju269ivati radi izvo273enja investicijskih radova u inozemstvu, ulaganja u inozemstvu ili kreditiranja inozemstva te radi ulaganja stranih osoba u doma263a poduze263a. U 353irem smislu i tzv. robni krediti zapravo su financijski krediti, ali s namjenom. Financijski in382enjering (engl. financial engineering services) obuhva263a usluge sastavljanja financijske konstrukcije posla (naj269e353263e investicije) i eventualno kasnije i provedbe, pronala382enja mogu263ih izvora financiranja, izbor optimalnih izvora, pomo263 u pripremi i sklapanju ugovora. Kod velikih investicijskih poslova na me273unarodnom tr382i353tu financijski elementi, predstavljaju u ponudi va382an faktor konkurentnosti ponu273a269a (vrsta i du382ina kredita, kamatna stopa i mirovanje otplate), 353to daje va382nost financijskim stru269njacima u izradi projekta. Ve263inu projekata ne financira sam naru269ilac (kupac), ve263 u financiranju posla sudjeluje i ponu273a269, izvo273a269i radova, kao i razli269ite privatne i javne, nacionalne i me273unarodne financijske institucije. Upravo su stoga usluge financijskog in382enjeringa neophodne za kvalitetnu pripremu ponude i izvedbu ugovorenog projekta. Te vrste usluga mogu nuditi financijski stru269njaci (pojedinci) ili specijalizirane marketin353ke institucije (pravne osobe) za financijski in382enjering. Financijske institucije (engl. financial institutions, njem. Finanzinstitutionen) su posrednici na financijskom tr382i353tu. Zadatak im je prikupljati nov269ana sredstva i usmjeravati ih u financijske plasmane. Najva382nija financijska institucija je banka, koja je i depozitna ustanova. Na prikupljene nov269ane depozite ona pla263a kamate i usmjerava tako prikupljena sredstva u raznovrsne kredite, pru382aju263i uz to i nov269arske usluge. Depozitne su institucije i 353tedionice, kreditne slu382be, 353tedno-kreditne zadruge i sli269ne ustanove koje primaju depozite. Mnogo su brojnije nedepozitne financijske institucije. To su npr. mirovinski fondovi (dr382avni i privatni), ustanove osiguranja 382ivota i imovine, zajedni269ki investitori (unit i investment trust) u koje se udru382uju pojedina269ni investitori, dr382avne agencije, raznoliki fondovi i financijske kompanije, brokerske ku263e i sl. Neke od ovih institucija prikupljaju nov269ane fondove 269lanarinama i ulozima, neke prodajom polica osiguranja, tre263e su 269isti posrednici, 269etvrte usmjeravaju dr382avne fondove, pete rukovode zakladama i povjerenim sredstvima, a sve ih ula382u u razli269ite plasmane. Te353ko je povu263i jasnu granicu podjele na depozitne i nedepozitne ustanove i unutar ovih grupa. Banke sve vi353e ulaze u sve nov269arske poslove, posebno u one uslu382ne, u vezi s emisijom i trgovanjem vrijednosnim papirima, a nedepozitne ustanove preuzimaju i klasi269ne bankovne poslove. Financijski analiti269ar (engl. financial analyst, njem. Finanzanalytiker) je financijski savjetnik koji na temelju konzistentnog prou269avanja tr382i353ta vrijednosnica i posebnih tehnika financijskih analiza daje podatke o stanju i kretanjima na tr382i353tu, radi preporuke kod upravljanja investicijskim kapitalom. Analiti269ar prou269ava nekolicinu poduze263a, njihovo tehnolo353ko stanje, stanje konkurencije na tr382i353tu, daje mi353ljenje o budu263im kretanjima vrijednosnica, te preporu269uje kupnju ili prodaju vrijednosnica. Naj269e353263e je usko specijaliziran za odre273ene vrste vrijednosnih papira i radi za proviziju preko posredni269kih ku263a i velikih financijskih institucija (mirovinskih fondova, investicijskih fondova, osiguravaju263ih ustanova i sl.). Zbog dobre upu263enosti u kretanja na financijskom tr382i353tu i pravovremenih informacija analiti269ari mogu utjecati na cijene vrijednosnica. Financijska struktura (engl. financial structure) odra382ava odnose me273u pojedinim oblicima kapitala i ulaganja, a razlikuje se: 1. vertikalna financijska struktura, kojom se prikazuju dijelovi i udjeli imovine (odnosi konstitucije) te kapitala i obveza (odnosi financiranja), i 2. horizontalna financijska struktura, kojom se istra382uju odnosi i povezanost me273u pojedinim dijelovima imovine s jedne strane, te kapitala i obveza s druge strane (investiranja i likvidnosti). Struktura imovine uobi269ajeno se prikazuje odnosom dugotrajno i kratkotrajno vezane imovine, a struktura kapitala kao odnos izme273u vlastitog i tu273eg kapitala te kao odnos dugoro269nog i kratkoro269nog kapitala. Struktura imovine ovisi o djelatnosti poduze263a, i to u prvom redu o potrebnoj dugotrajnoj imovini (gra273evine, oprema itd.), koju je, zbog dugotrajnog kori353tenja, potrebno financirati iz dugoro269nog kapitala, i to primarno vlastitog, a po potrebi i iz dugoro269nog tu273eg kapitala. Time se dolazi do horizontalne financijske strukture koja odra382ava odnose investiranja (dugotrajne imovine i dugoro269nog 8211 vlastitog i tu273eg 8211 iili vlastitog kapitala) te odnose likvidnosti (kratkotrajne imovine i kratkoro269nog kapitala). Financijska poluga (engl. financial leverage, njem. finanzwirtschaftliche Hebelwirkung) se koristi u istra382ivanju optimalnih odnosa izme273u vlastitog i tu273eg financiranja. Pravilo financijske poluge ka382e da se isplati kori353tenje tu273ih izvora financiranja sve dok se poslovanjem ostvaruje stopa rentabilnosti ve263a od ponderirane kamatne stope po kojoj se pla263aju kamate na tu273i kapital. Rentabilnost vlastitog kapitala pod utjecajem je efekta poluge i ovisi o obujmu tu273eg financiranja. Efekt poluge ka382e da se porastom tu273eg financiranja pove263ava rentabilnost vlastitog kapitala ako je rentabilnost ukupnog ulaganja ve263a od kamatne stope na tu273i kapital. Taj pozitivni efekt naziva se i 353ansa poluge. Smanjenje rentabilnosti ukupnog ulaganja ispod stope tro353kova kori353tenja tu273eg kapitala vodi negativnom djelovanju poluge, tj. porastom zadu382ivanja pada stopa rentabilnosti vlastitog kapitala. U tom slu269aju govori se o riziku poluge. Posljedica je rasta kamata na tu273i kapital ili smanjenja rentabilnosti ukupnog ulaganja. Odnos tu273eg i vlastitog kapitala naziva se faktorom financijske poluge. Financijska piramida (engl. financial pyramid, njem. finanzliche Pyramide) je piramidalni prikaz strukture imovine neke osobe ure273en prema odrednicama sigurnosti, likvidnosti i prinosa. Portfelj imovine ure273uje se tako da su pri osnovici piramide najsigurniji instrumenti manjeg prinosa kako bi se osigurala 353iroka i stabilna osnova imovine (piramide). To je obi269no gotovina koja ne nosi nikakav prinos, sigurni dr382avni vrijednosni papiri, osigurane obveznice, ulaganja u mirovinske fondove, u 353tednju kroz osiguranje 382ivota i sl. Prema vrhu piramide sve manji iznosi ula382u se u oblike imovine sve ve263eg rizika i sve ve263eg mogu263eg prinosa: neosigurane obveznice, preferencijalne pa obi269ne dionice, 353pekulativne obligacije. Na samom vrhu piramide ulaganja mali su iznosi ulo382eni u instrumente visokog rizika. Ovaj standardni izgled piramide imovine svaki investitor korigira ovisno o nizu faktora i motiva, pri 269emu su vrlo va382ni dob, spol, karakterne crte, raspolo382iva sredstva, iskustvo, stanje na tr382i353tu, o269ekivanja i sl. Pri ure273ivanja portfelja stru269nu pomo263 investitorima pru382aju profesionalni analiti269ari financijskog tr382i353ta i konzultanti, brokeri i posebni bankovni odjeli. Financijska mjenica (engl. finance bill, njem. Finanzwechsel) se izdaje za pokri263e primljenog kredita i predstavlja uobi269ajenu i redovitu vrstu osiguranja koju je korisnik kredita du382an dati banci kreditoru u obliku mjeni269nog akcepta ako je rije269 o trasiranoj mjenici ili u obliku vlastite sola mjenice. U navedene se svrhe koristi pri kratkoro269nom i srednjoro269nom kreditiranju, a naj269e353263e prilikom odobravanja kontokorentnih kredita, odnosno kredita za povremena prekora269enja i revolving kredita. S potpisima avalista i sigurnih 382iranata, ovakve mjenice daju potrebnu 269vrsto263u kreditnom odnosu te se kreditiranje za banku-kreditora odvija bez posebnog rizika. Financijska mjenica bitno se razlikuje od kreditne mjenice (akceptacijske i avalne) kao i nov269ane mjenice, pa ih se ne smije poistovje263ivati. Financijska institucija (engl. financial institution, njem. Geldinstitution) je ustanova koja prikuplja nov269ane fondove i usmjerava ih u financijske plasmane. Postoje depozitne i nedepozitne financijske institucije. Od depozitnih institucija najpoznatije su banke, kase i 353tedionice. Od nedepozitnih institucija najpoznatije su: mirovinski fondovi i osiguravaju263e institucije. Prema geografskom obilje382ju dijelimo ih na nacionalne, regionalne i me273unarodne. Financijska analiza (engl. financial analysis, njem. Finanzanalyse) je zna269ajno podru269je poslovne analize. Osnovni su mu ciljevi: a) tuma269enje financijskih informacija, b) kori353tenje usporednih podataka, c) analiza financijskih tr382i353ta. Tuma269enje financijskih informacija odnosi se prete382ito na ocjenu i tuma269enje financijskih izvje353taja i drugih financijskih podataka o poduze263u. Kori353tenje usporednih podataka omogu263uje komparativnu financijsku analizu naj269e353263e se rabe usporedni podaci poduze263a iste djelatnosti, najja269ih konkurenata i djelatnosti kao cjeline. Analiza financijskih tr382i353ta obuhva263a istra382ivanje me273uzavisnosti cijena dionica poduze263a, njegovih konkurenata i trendova na tr382i353tu dionica. Financije (engl. finance, njem. Finanzen, Geldwesen), 1. ekonomska disciplina koja prou269ava tr382i353ta novca i kapitala, institucije i sudionike, politike nabave, financijskih sredstava i njihovu distribuciju, povremenu vrijednost novca, teoriju kamata i cijene kapitala 2. zajedni269ki imenitelj za sve poslove povezane s novcem, od pojedinca preko poduze263a i nacionalne privrede do svjetske privrede. U ekonomskoj teoriji financije su razgranata disciplina: javne, privatne, dru353tvene, poslovne, fiskalne, monetarne itd. Faktura (engl. invoice, njem. Faktura, Rechnung) je isprava koju predavalac ili isporu269itelj stvari ili pru382alac usluga izdaje primatelju robe ili usluge, specificiraju263i u njoj kvantitativno i kvalitativno predane ili isporu269ene stvari ili pru382ene usluge, akcesorne tro353kove, odgovaraju263e poreze, modalitete pla263anja itd. Faktura se smatra vjerodostojnom ispravom na temelju koje se mo382e izdati platni nalog, odnosno odrediti i provesti ovrha. Faktoring (engl. factoring, njem. Faktoring) je posao kratkoro269nog financiranja izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacije. Prodavaoci, odnosno kupci mogu se financirati posredstvom faktora pod uvjetom da kupac sve narud382be prije izvr353enja isporuke od strane poslodavca mora dati faktoru na odobrenje, te da faktor stalno ispituje kreditnu sposobnost kupaca, prije nego 353to preuzme bilo kakvo potra382ivanje. Faktoring je posao kratkoro269nog financiranja robnih potra382ivanja na osnovi fakture i robnih dokumenata. Temelj je ugovor o faktoringu i 269ini ga globalna cesija budu263ih potra382ivanja dobavlja269a. Cediraju se na osnovi fakture i inkasa tih potra382ivanja, a mo382e se predvidjeti i komercijalni rizik i avansiranje vrijednosti ustupljenih potra382ivanja do izvjesne granice. Faktor za svoju uslugu zara269unava faktoring proviziju. Visina provizije uvjetovana je ukupnim prometom, prosje269nom svotom svih ra269una, brojem i postojano353263u kupaca, kao i prosje269nim rokom potra382ivanja. Za preuzimanje komercijalnog rizika i avansiranja pla263a se posebna naknada. Faktor zadu382enosti (engl. indebtedness factor) je suvremeno dinami269ko, retrospektivno i prospektivno mjerilo ne samo likvidnosti ve263 op263enito opstojnosti, ostanka u poslu. Temelji se na koncepciji. nov269anog toka (cash flow) i oblikuje se kao odnos obveza i nov269anog toka. Tako formiran pokazatelj govori o tome koliko bi godina posljednju ostvarenu veli269inu nov269anog toka trebalo i u budu263nosti ostvarivati kako bi se podmirili svi dugovi, tj. obveze prema tu273em kapitalu, uz pretpostavku uzdr382avanja od investiranja i raspodjele dividendi. Upravo stoga 353to se odnos izme273u obveza i nov269anog toka temelji na ideji likvidnosti smatra se da je to i jedan od pokazatelja rizika izuzetno pogodan za ranu spoznaju zapo269ete krize poduze263a. Smatraju ga tako273er najboljim indikatorom za sklonost ste269aju, indikatorom koji najavljuje propast poduze263a, 353to je razli269itim empirijskim istra382ivanjima i potvr273eno. Tako je utvr273eno da kod neuspje353nih poduze263a faktor zadu382enosti raste za 2,5 na 6,6, dok kod uspje353nih poduze263a faktor zadu382enosti pada sa 4,2 na 2,4. Velika i ugledna njema269ka poduze263a utvrdila su u tzv. negativnoj klauzuli kako u bilancama iskazana vrijednost obveza ne smije prekora269iti 3,5-struki iznos prosje269nog nov269anog toka ostvarenog u posljednje tri godine. Na taj na269in se vrijednost faktora zadu382enosti od 3,5 uzima kao orijentir: ni382e vrijednosti ukazuju na snagu, vi353e vrijednosti na slabost i ugro382enost. Pri izra269unavanju faktora zadu382enosti va382no je definirati vrijednost nov269anog toka. Op263enito se on mo382e izra269unavati na dva razli269ita na269ina: izravnom metodom toka da se od svih priljeva oduzmu svi odljevi, ili neizravnom metodom u jednostavnom obliku tako da se vrijednosti amortizacije pridoda vrijednost akumulacije, a u slo382enijem obliku uvode se jo353 i modifikacije. Razlike postoje u definiranju akumulacije. Prema va382e263em zakonodavstvu u SAD raspodjela dobiti se utvr273uje krajem godine, tako da je na kraju poslovne godine poznata i veli269ina zadr382ane dobiti. Prema ameri269kom konceptu to je ujedno i veli269ina akumulacije. Prema europskom konceptu, koji je prihva263en i kod nas, odluku o raspore273ivanju dobiti na dio za dividende te zadr382anu dobit donosi skup353tina dioni269ara. Budu263i da se skup353tine dioni269ara odr382avaju tek sredinom godine i da je tek tada poznata veli269ina zadr382ane dobiti, to se u europskom prostoru za izra269unavanje akumulacije uzima ukupna neto dobit. Prema ameri269kom konceptu dakle faktor zadu382enosti se izra269unava na temelju obrasca obveze(amortizacija zadr382ana dobit), dok se u europskom prostoru izra269unava kao odnos obveze(amortizacija neto dobit). Faktor (engl. factor, njem. Faktor) je posrednik u vanjskotrgovinskim poslovima, u koje se uklju269uje radi njihova financiranja. Postoji izvozni i uvozni faktor, a njegovo se poslovanje sastoji od toga da od poslodavaoca preuzima ukrcajne dokumente i dozvoljava da se na njega vu269e mjenica na oko 70-80 vrijednosti robe. Faktor po nalogu prodavaoca prodaje robu kupcima kojima odobrava kredit i za tako prodane partije robe preuzima rizik. S obzirom na razvoj posredni353tva danas faktor preuzima robna potra382ivanja (kratkoro269na), odnosno financijska potra382ivanja na osnovi robnih transakcija, 353to pru382a mogu263nost prodavaocu robe da odmah raspola382e novcem prije nego on i dospije. Ako se kratkoro269ni krediti pokrivaju vu269enim mjenicama, ispostavljaju se s klauzulom 8220bez prava regresa8221 (without recourse), i time nema delkredere rizika za prodavaoca. Financial Times Stock Exchange Index (FTSE 100 Share Index, FTSE Index) je indeks cijena dionica 100 najve263ih poduze263a kojima se trguje na Londonskoj burzi. FTSE indeks je uveden 1984. i rabi se kao osnova za trgovanje opcijama i ro269nicima. Popularno se naziva 8220Footsie8221. Filijala (engl. affiliated company, subsidiary daughter company, njem. Tochtergesellschaft) poduze263e 269iji kapital u nominalnoj vrijednosti ve263oj od 50 pripada, tj. u vlasni353tvu je, drugom poduze263u ili grupi poduze263a. To drugo poduze263e, odnosno grupa, jest mati269no poduze263e (engl. parent company) koje sudjeluje u upravljanju i kontroli poslovanja filijale kroz kontrolu izbora, sastava i rada upravnog odbora i izvr353nih organa. Mati269no poduze263e kontrolira bilancu filijale, tj. odre273uje i provodi politiku raspodjele dobiti, odnosno gubitaka, uzimaju263i u obzir interese grupe. Bez obzira na to je li filijala u stopostotnom ili manje (vi353e od 50, ali manje od 100) vlasni353tvu mati269nog poduze263a, odlu269ivati se mo382e u mati269nom poduze263u, na razini filijale, ili kooperativno. Najzna269ajnije varijable koje determiniraju mjesto odlu269ivanja u pojedinom slu269aju jesu: proizvod i oprema, kompetentnost osoblja filijale, veli269ina i starost me273unarodnog poduze263a, unutarsistemske cijene itd. Naravno, mati269no poduze263e ima najve263u slobodu i fleksibilnost akcije kad je rije269 o filijalama u stopostotnom vlasni353tvu. Fiktivna prodaja (engl. fictitious sales, njem. der fiktive Verkauf) je prividna prodaja u kojoj se stvara samo privid da je prodaja obavljena, a zapravo posao nije obavljen. Du382nik mo382e provesti fiktivnu prodaju da bi izigrao vjerovnika. Pri tome radi fingiranim ra269unima, koji sadr382e izmi353ljene obveze jedne osobe prema drugoj, tj. ra269un za robu koja nije isporu269ena, da bi se stanje prikazalo na druk269iji na269in i zavarale tre263e osobe. To mo382e biti prikrivanje stanja obveza na 269ije je ime ra269un ispostavljen, ili slu382i prikrivanju manjkova na zalihama prodava269a. Fiktivna prodaja pravno je ni353tavna. Fiksni te269aj (engl. fixed rate of exchange, fixed exchange rate, njem. fester Wechselkurs) karakterizira stabilnost vrijednosnog odnosa izme273u doma263eg novca i stranih valuta, a temelji se na paritetu 353to su ga utvrdile monetarne vlasti odre273ene zemlje kojim one cijenu jedinice strane valute izra382ene u doma263em novcu formiraju prema nekom objektivnom standardu, odnosno jednom konvencionalno izabranom nazivniku (prije prema zlatu, zlatu i dolaru, a danas prema nekoj stabilnoj valuti ili ko353arici valuta). Stabilnost fiksnog te269aja mo382e biti apsolutna (npr. kad postoji zakonski te269aj u re382imu deviznih ograni269enja) ili relativna uz minimalne oscilacije oko utvr273enog pariteta (npr. u slu269ajevima prisutnosti intervencija centralne banke odnosne zemlje na deviznom tr382i353tu). Stabilnost deviznih te269ajeva valuta zemalja 269lanica Me273unarodnog monetarnog fonda (MMF) postignuta je uz ostale mjere, upravo obveznom intervencijom centralnih banaka odnosnih zemalja na deviznim tr382i353tima svijeta, pri 269emu je isprva utvr273ena mar382a osciliranja te269aja oko slu382benog pariteta za valute zemlje 269lanice iznosila 1, a od 1971. godine je pro353irena na 2,25. Zbog brojnih nepovoljnih okolnosti u me273unarodnom monetarnom sustavu (u prvom redu nestabilnosti dolara u funkciji rezervne, transakcijske i intervencijske valute) u uvjetima neelasti269nih mjera MMF-a (od obveznog odr382avanja prijavljenog pariteta do ograni269enja i uvjetovanja njegove izmjene) brettonwoodski sustav stabilnih te269ajeva s mehanizmom intervencije, nije 70-ih godina bio pogodna metoda za postizanje ravnote382e platnih bilanci zemalja 269lanica, jer je zaledio prije utvr273ene odnose, iako su valute zemalja 269lanica vremenom pretrpjele promjene vrijednosti (deprecijacije ili aprecijacije), 353to se odra382avalo precijenjeno353263u ili podcijenjeno353263u nacionalnih valuta na svim negativnim implikacijama, pa postupno dolazi do otklanjanja obveze intervencije centralnih banaka (tj. kupnje i prodaje deviza) radi odr382avanja te269ajeva nacionalnih valuta u propisanim okvirima prema paritetu i sve brojnije primjene plivaju263ih deviznih te269ajeva. Premda je taj proces zapo269eo de facto 1973. godine, zemlje 269lanice MMF-a mogle su napustiti brettonwoodski sustav fiksnih te269ajeva i prije263i na plivaju263e te269ajeve i de jure tek u travnju 1978. godine. Usprkos tome, neke zemlje Europske ekonomske zajednice (EEZ) zadr382ale su uzajamno stabilne odnose zamjene uz ve263 prihva263enu mar382u osciliranja. Europski monetarni sustav (EMS) primjenjuje mehanizam paritetnih te269ajeva za valute zemalja svojih 269lanica, ali s druk269ije osnove od one koju je primjenjivao MMF. Fiksni rok (njem. Fixtermin, Stichtag) je takav rok kod kojeg neispunjenje obveze u odre273enom vremenu 269ini bitan sastojak ugovora. Ako kod ugovora s fiksnim rokom du382nik ne ispuni obvezu u roku, ugovor se raskida po samom zakonu ( ex lege), a osoba koja nije odr382ala fiksni rok svojom krivnjom du382na je drugoj stranci naknaditi 353tetu. Fiksni kredit je kratkoro269ni kredit koji se odobrava i pu353ta u te269aj u fiksnom iznosu. Najnepovoljniji je na269in kori353tenja kratkoro269noga kredita, koji ne omogu263ava zajmoprimcu uskla273ivanje kredita s dinamikom njegovih kratkoro269nih potreba, tako da izaziva nepotrebne tro353kove financiranja, jer se mora uzeti u maksimalno potrebnom iznosu. Mo382e se vra263ati odjednom ili u ratama. Fiksna premija (engl. fixed premium, njem. fixe Pr228mie) je premija koja se utvr273uje u apsolutnom nov269anom iznosu, a ne u postotku (promilima) od osigurane svote. Koristi se u slu269ajevima kad rizik nije u strogoj vezi s vrijedno353263u osiguranih stvari. U osiguranju 382ivota to je premija koja se ne mijenja za trajanja osiguranja, za razliku od rastu263ih ili padaju263ih premija. FIFO (engl. FIFO first in, first out, njem. FIFO-Abschreibungsmethode, fr. premier entr233 premier sorti, m233thode d8217evalution des stocks) je ra269unovodstvena metoda prema kojoj se procjena robe, zaliha ili inventara temelji na pretpostavci da se dobra koriste onim redom kojim su i nabavljena, tako da se ona koja su ranije kupljena ranije i koriste. Suprotna je metoda LIFO. U269inak metode FIFO je da se tro353ak dobara kori353tenih u toku razdoblja mjeri tro353kom originalnih jedinica. U doba op263eg rasta cijena FIFO stoga precjenjuje vrijednost zaliha na kraju ra269unovodstvenog razdoblja, a u razdoblju op263eg pada cijena potcjenjuje ga. Budu263i da se precjenjivanjem vrijednosti zaliha procjenjuje i profit, FIFO povisuje porez na profit u doba inflacije, a smanjuje ga u doba deflacije. Za minimiziranje poreza koristi se FIFO u toku deflacije i LIFO u toku inflacije. Fiksing (engl. fixing, njem. Fixing) je svakodnevno odre273ivanje te269aja doma263e valute od strane centralne banke po kojem je ona spremna kupovati devizna sredstva od poslovnih banaka ili ih njima prodavati. Najpoznatiji je fiksing u Frankfurtu na kojem njema269ka centralna banka Bundesbank svaki dan to269no u 13 sati ka382e po kojem je te269aju spremna intervenirati. To je obi269no te269aj koji toga trenutka vlada na deviznim tr382i353tima. Svakog pojedina269nog dana Bundesbanka po fiksingu samo kupuje ili samo prodaje marke, a nikako oboje. Ako na primjer proda 30 milijuna DEM (353to odmah saznaju sva devizna tr382i353ta u svijetu preko Reuter-monitora), dilerima to mo382e poslu382iti kao orijentir kako 263e se u nastavku dana kretati te269aj marke. Kada Bundesbanka prodaje marke, zna269i da je na tr382i353tu potra382nja za njima ve263a od ponude, te 263e joj te269aj rasti. Suprotno 263e se dogoditi ako Bundesbanka kupi odre273eni iznos maraka od poslovnih banaka. Dileri obi269no znaju koji je iznos prodaje ili kupnje od strane centralne banke signal kada treba biti oprezan. Fiducijarne ustanove (engl. fiduciary, trust institutions, njem. Glaubeskreditinstitutions, Treuhandgesellschaften) su financijske ustanove koje u svoje ime a za ra269un klijenta (investitora) plasiraju njegov novac, brinu263i se za nj kao dobar gospodar. To mogu biti 269isto komercijalne ustanove, ali i one kojima nije jedina svrha plasman tu273eg kapitala, nego imaju zadatak 353tititi interese svojih klijenata. Ne posluju za vlastiti ra269un i ne te382e maksimirati dobit ve263 poslovati razumno, izbjegavaju263i rizike i 353tite263i realnu vrijednost imovine. Ponekad su im zakonskim propisima to269no odre273eni oblici (nerizi269nih) plasmana u koje smiju ulagati. To su institucije koje upravljaju ostav353tinama, imovinom maloljetnih osoba bez poslovne sposobnosti, imovinom poduze263a pri bankrotu i sl. a takvim se ustanovama mogu shva263ati i mirovinski fondovi, osiguravatelji 382ivota, fondovi zajedni269kog investiranja i sli269ne ustanove koje s povjerenjem gospodare tu273om imovinom. Fiducijarije (engl. fiduciary, trust institutions, njem. Treuhandelsgesellschaft) su financijske ustanove koje obi269no u svoje ime a za ra269un investitora plasiraju nov269ana sredstva. Obvezne su na na269in dobrog gospodara brinuti o tu273im sredstvima. Ne posluju za vlastiti ra269un i ne te382e maksimirati dobit ve263 poslovati razumno, izbjegavaju263i rizike i 353tite263i realnu vrijednost imovine. Ponekad su im zakonskim propisima to269no odre273ene vrste (nerizi269nih) plasmana u koje smiju ulagati. Osim ustanova koje upravljaju ostav353tinama, imovinom maloljetnih osoba bez poslovne sposobnosti, imovinom pri bankrotu i sl. takvim se ustanovama mogu shva263ati i mirovinski fondovi, osiguravatelji 382ivota, trust i sli269ne ustanove koje s povjerenjem gospodare tu273om imovinom. Fiducija (njem. Treuhand, lat. pactum fiduciae) je ugovor pri kojem jedna stranka (fiducijant) prenosi neko pravo na drugu osobu (fiducijar) i pri tome ugovara da poslije postizanja odre273enog cilja fiducijar ponovno prenese to isto pravo natrag na fiducijanta. Zapravo se tu radi o dva ugovora: o ugovoru o prijenosu prava i o ugovoru o ograni269enju gospodarskog u269inka prijenosa, tj. ugovora o vra263anju prava. Prakti269na primjena ovog instituta je ustupanje (cesija) radi osiguranja. FIBV (fr. F233d233ration Internationale des Bourses de Valeurs) je svjetsko udru382enje burzi vrijednosnica. Cilj udru382enja je unapre273ivanje bliske suradnje svjetskih burzi da bi se doprinijelo razvoju tr382i353ta vrijednosnica, u kona269nom interesu izdatnika vrijednosnica i ulaga269a, te suradnja sa nacionalnim i me273unarodnim organizacijama radi postizanja ovog cilja. Utemeljeno je 1961. Udru382enje posebno nudi 353irok spektar tehni269ke pomo263i i razli269itih stru269njaka. Jedan od specifi269nih instrumenata postizanja kona269nog cilja je organizacija tzv. Workshopova, na kojima se, uz sudjelovanje najpozvanijih stru269njaka raspravlja o problemima i novih tendencijama u razvoju tr382i353ta kapitala 353irom svijeta. Jedna od novijih akcija je ustanovljavanje Komiteta za nova tr382i353ta kapitala. Udru382enje ima 31 punopravnog 269lana, 8 pridru382enih i 29 dopisnih 269lanova. Fiat money (njem. ungedecktes Geld) je novac kojeg je dr382ava proglasila zakonskim sredstvom pla263anja iako nema nikakvog pokri263a u zlatu ili drugim vrijednostima. Papirni novac koji nije konvertibilan u zlato je tipi269an primjer fiat money ili fiducijarnog novca. Taj novac nema vlastite vrijednosti ili je ona neznatna, ali se prima s povjerenjem da 263e se njime mo263i dalje slu382iti kao prometnim i pla263evnim sredstvom. Fenomen hokejske palice (engl. hockeystick phenomenon) je pojava 382urbe na kraju razdoblja, do koje dolaze zbog nastojanja da se za to razdoblje ispune utvr273eni proizvodni, odnosno poslovni zadaci. Ako je primjerice, razdoblje mjesec, tada je to sindrom kraja mjeseca ako je razdoblje tromjese269je, tada je to sindrom tromjese269ja itd. To se zove fenomen hokejske palice, jer se ta pojava mo382e objasniti upravo njezinim oblikom. Naime, relativno blagi porast outputa u prvom dijelu sli269i kraju hokejske palice, a relativno brzi porast outputa, sve br382i prema kraju razdoblja, sli269i dr353ku hokejske palice. Razlog ovoga problema obja353njava se 269injenicom da se u po269etku razdoblja posebno zna269enje pridaje mjerenjima i kontroli tro353kova (mjerenje efikasnosti tro353kova), a prema kraju razdoblja veli269ini otpremljenih outputa, 353to se u financijskim izvje353263ima odra382ava na neto profit, povrat od investicija i nov269ani tok (financijske performance). Zato prema kraju razdoblja dolazi do sna382nog pritiska na maksimalno pove263anje outputa. 268im do273e kraj perioda (s 8220ludim8221 382urbama, koriste263i se produ382enim radom i radom preko vikenda), pritisak se smanjuje i ciklus se ponavlja. Fakturirana premija (engl. written premium, njem. Umlageverf228hren) je prihod osiguravaju263ih dru353tava u obra269unskom periodu. Temelji se na pisanom dokumentu (fakturi) koji osiguravatelj 353alje ugovaratelju osiguranja, na osnovi kojega se obavlja pla263anje premije. Faktura je knjigovodstvena isprava koja slu382i kao podloga za fakturiranu premiju u poslovnim knjigama osiguravatelja. E sad emo da se bavimo malo matematikom. Verovatno ste do sad ve negde uli termine pips i lots. a sad ete saznati i ta oni znae i kako se raunaju. Odvojite malo vie vremena za sledee informacije, jer je poznavanje istih potrebno za sve Forex trgovce. Nemojte ak ni pomiljati da se uputate u trgovinu dok potpuno ne savladate ta je pip i kako da raunate profit i gubitak. ta je tano pip Najei porast valute je Pip. Na primer, pomeranje EURUSD sa 1.2250 na 1.2251 predstavlja jedan Pip. Pip predstavlja etvrtu, odnosno poslednju decimalu jedne kvote. Na osnovu njih merite profit ili gubitak. Kako svaka valuta ima svoju vrednost, neophodno je izraunati i vrednost pip-a za tu odreenu valutu. U valutama u kojima je ameriki dolar kvotiran prvi, raun bi bio ovakav: Na primer, uzeemo USDJPY kurs od 119.80 (primetiete da ovaj par valuta ima samo dve decimale, dok veina drugih valuta ima etiri). U ovom sluaju jedan pip bi bio 0.01. S toga, USDJPY: 119.80 0.01 podeljeno sa kursnom stopom vrednost pip-a 0.01 119.80 0.0000834 Ovo izgleda kao veoma dugaak broj, no kasnije emo govoriti o veliini jednog lot-a. USDCHF 1.5250 0.0001 podeljeno sa kursnom stopom vrednost pip-a 0.001 1.5250 0.0000655 U sluaju u kom ameriki dolar nije kvotiran prvi a nama treba vrednost dolara, potreban nam je jo jedan korak. EURUSD 1.2200 0.0001 podeljeno sa kursnom stopom vrednost pip-a 0.0001 1.2200 EUR 0.00008196 U ovom sluaju se moramo vratiti na ameriki dolar, te dodajemo jo jednu raunsku operaciju: EUR x kursna stopa 0.00008196 x 1.2200 0.00009999 U ovom sluaju vrednost jednog pip-a je 0.00009999 ali je zaokruujemo na priblino 0.00001. Vi verovatno sad kolutate oima pitajui se da li je stvarno potrebno ovoliko raunanja i odgovor je NE. Skoro svi Forex brokeri e ovaj posao odraditi za vas automatski. Ali, u svakom sluaju, uvek je dobro znati kako se to radi. U sledeem poglavlju govoriemo o tome kako se ove naizgled neznatne sume uklapaju u profit. ta je tano Lot Spot Forex-om se trguje u lot-ovima. Standarda veliina jednog lot-a je 100.000 amerikih dolara . Takoe postoji i mini lot u vrednosti od 1 0.000 dolara . Kao to ve znate, valute se mere u pips-ovima . koji predstavljaju najmanji pomeraj jedne valute. Da biste iskoristili prednost ovih sitnih pomeraja, potrebno je da trgujete velikim koliinama odreene valute. Sve to u cilju da biste uoili neki znaajan profit ili pak gubitak. Recimo, da za ovaj primer koristimo lot od 100.000 dolara. Da bi videli kako sve to utie na vrednost pip-a, ponovo emo izraunati neke primere. USDJPY sa kursnom stopom od 119.90 (0.1 119.80) x 100.000 8.34 za svaki pip U sluajevima u kojima ameriki dolar nije kvotiran prvi, formula je neto drugaija. EURUSD sa kursnom stopom 1.1930 (0.0001 1.1930) x EUR 100.000 EUR 8.38 x 1.1930 9.99734, a zaokruena vrednost e biti otprilike 10 za svaki pip. Va broker e moda na drugaiji nain raunati vrednost pip-a za lot na koji se odnosi, ali bez obzira na nain na koji je raunao, bie u mogunosti da vam kae koja je vrednost pip-a za valutu kojom trgujete u odreeno vreme. Kako se trite pomera, pomerae se i vrednost pip-a u zavisnosti od toga kojom valutom trenutno trgujete. Kako se raunaju profit i gubitak Sada kada znate kako da izraunate vrednost pip-a, hajde da pogledamo kako se rauna vrednost profita i gubitka. Hajde da kupujemo amerike dolare a prodajemo vajcarske franke. Stopa koju kvotirate je 1.4525 1.4530. S obzirom da kupujete amerike dolare, radiete sa kursom od 1.4530. To je kurs po kojoj su trgovci spremni da prodaju. Dakle, kupujete jedan lot od 100.000 po kursu od 1.4530. Nekoliko sati kasnije, cena se pomeri na 1.4550 i tada odluite da zatvorite transakciju. Nova kvota za USDCHF je 1.4550 1.4555. S obzirom da zatvarate vau transakciju a isprva ste kupili kako biste je zapoeli, sada prodajete kako biste je zatvorili te morate uzeti cenu od 1.4550, jer je to cena po kojoj su trgovci spremni da kupuju. Razlika izmeu 1.4530 i 1.4550 je 0.0020 ili 20 pips-ova. Koristei se formulom od ranije, sada imamo (0.0001 1.4550) x 100.000 6.87 za svaki pip, sve to x 20 pips-ova 137.40 Zapamtite, kada zapoinjete ili zatvarate transakciju, izloeni ste opsegu u kvoti ponuda potranja (bidoffer quote). Kada kupujete valutu koristiete cenu potranje (offer ili ask price) a kada prodajete koristiete cenu ponude (bid price). S toga, kada kupujete valutu, plaate opseg kvote pri ulasku u transakciju ali ne i kada je zatvarate. A kada prodajete valutu ne plaate opseg kada zapoinjete, ve tek kada zatvarate transakciju.
No comments:
Post a Comment